Vodstvo je prije svega osobni razvoj (Muff i sur.), stoga započinjemo s fokusom na sebe kao individue. Kako razumjeti, potaknuti i postići rezultate kod drugih ako nam nedostaje vlastite samosvijesti i samospoznaje? Čini se da je Ignacije razumio ovo načelo na svoj način. U svojim Duhovnim vježbama nastojao je razviti našu unutarnju slobodu, naglašavajući važnost unutarnje slobode od „neumjerenih navezanosti i neurednih sklonosti“; u drugim je kontekstima isticao razboritost u prosuđivanju i fleksibilnu, a opet principijelnu sposobnost prilagodbe svojim okolnostima. Peter Drucker, stručnjak za vodstvo, hvali Ignacijev naglasak na svjesnom i svrhovitom samoupravljanju.

Voditi druge započinje vođenjem sebe i rastom vlastitog samorazumijevanja. To se odnosi na učenje o svakodnevnim izborima koje donosimo, našem osobnom ponašanju, istraživanju naših ključnih motivacija i pokretača, kao i identificiranju naših temeljnih uvjerenja i vrijednosti na kojima se temelje naše odluke. To također znači kontinuirano razvijati naš potencijal usavršavajući svoje vještine i talent, ali što je najvažnije prihvaćati i poštovati sebe kao pojedince s darovima i ograničenjima. Koliko god bila korisna, ova vježba nije nimalo jednostavna. Razumijevanje samoga sebe neprekidan je i složen proces koji se ne može obraditi na nekoliko stranica. Svrha je ovog teksta  razviti samosvijest vođa i pokrenuti put razvoja i rasta koji bi se, nadamo se, još više proširio.

GLAVNE IDEJE

Različiti slojevi našeg samorazumijevanja 

Ono što radimo i način na koji ih radimo posljedica su mnogih čimbenika (našeg konteksta, znanja, psiholoških osobina, stavova i raspoloženja, emocionalne inteligencije, sustava vrijednosti…). Što više razumijemo ove različite slojeve, to ćemo više moći razumjeti naša načela i načine postojanja.

Putovanje različitim stazama

Ne postoji jedinstvena čarobna formula kojom se postiže samosvijest. To je više trajna praksa introspekcije, refleksije i eksperimentiranja, nego nešto što se formalno može naučiti čitanjem ili primjenom pasivnog razumijevanja. Potrebno je uložiti vrijeme, energiju i napor onoga koji pokušava rasti. Taj se proces rasta može njegovati pisanjem dnevnika, vanjskom podrškom i strukturiranjem konkretnog plana razvoja.

Dobrobiti od razvoja za vodstvo

Ulaganje u poznavanje sebe omogućuje nam da bolje razumijemo i upravljamo svojim mislima, osjećajima i ponašanjem. Može otkriti slijepe točke u našim interakcijama i praksi vođenja. Samoispitivanje (kao i egzamen) povećava našu poniznost i otpornost i bolje nas priprema za suočavanje s budućim izazovima. Što je najvažnije, samosvijest nam pomaže da živimo autentičan život svrhe i radosti. Konačno, nadahnjuje nas da i druge pozovemo na isti put.

Naši darovi, vještine i razni atributi igraju ključnu ulogu u tome tko smo kao osoba i utječu na naše vodstvo. Ignacijevski stil vodstva utjelovljuje vrijednosti i principe koji prvo njeguju rast i razvoj cijele osobe, promičući na taj način integrirani način života (usklađivanje između našeg Bitka, našeg Rada i našeg Znanja). To se prakticira na mnogo načina, na primjer: kroz duhovne vježbe, obavljanjem/molitvom egzamena i Cura personalis (ignacijevski princip brige za osobu naspram brige za aktivnosti tj. službe), poštivanjem svega onoga što tvori pojedinca…

IGNACIJEVSKA NAPOMENA

Ta ljubav našeg svetog Oca [svetog Ignacija] nije bila slaba i nestalna bez života i djelotvornosti, nego se sa slatkoćom, žarom i nježnošću majke pridružio čvrstoj i snažnoj očevoj ljubavi, trudeći se da njegovi sinovi mogu svaki dan rasti i napredovati u milosti i kreposti. Naš Sveti Otac je u skladu s tim posebno vodio brigu o onima za koje je zadužen da se ističu u postizanju svake vrline i ne zadovoljavaju se onim što su stekli, već da se trude napredovati svakim danom sve više i više. U tom postizanju pomagao im je, postupajući prema svima primjereno njihovim mogućnostima i snazi.

Ovaj tekst p. Petra de Ribadeneire SJ, koji je Ignacija osobno poznavao, govori mnogo zanimljivih činjenica koje će biti važne za ovo putovanje samospoznaje. Prije svega, pozvani smo “rasti i napredovati u milosti u vrlini”, drugo, da “se ne zadovoljimo onim što smo već stekli”, treće, da “napredujemo svakim danom sve više i više” i, četvrto, moramo krenuti od stanja u kojem se danas nalazimo, kao pojedinci, a ne u stanju u kojem se danas nalazi neka druga osoba  i to „svatko prema svojim mogućnostima i snazi“.

ZAVRŠNA MISAO

“Upoznaj sebe” dobar je savjet. Ali spoznati sebe ne znači analizirati sebe. Ponekad se želimo upoznati kao da smo strojevi koje možemo rastaviti i sastaviti po svojoj volji. U određenim kritičnim vremenima u našem životu moglo bi biti korisno detaljno istražiti događaje koji su nas doveli do naših kriza, ali griješimo kad pomislimo da se možemo  u potpunosti razumjeti i drugima objasniti puni smisao svog života. Samoća, tišina i molitva često su najbolji načini samospoznaje. Ne zato što nude rješenja za složenost našega života, već zato što nas dovode u kontakt s našim svetim središtem, u kojem prebiva Bog. To sveto središte se ne analizira. To je mjesto klanjanja, zahvaljivanja i slavljenja.

Henri Nouwen

Vaše će vizije postati jasne tek kad budete mogli pogledati u svoje srce. Tko gleda vani, sanja; tko pogleda unutra, probudi se.

C. G. Jung

Preuzeto s www.discerningleadership.org
s engleskog prevela L. F.

Fotografija: Jonathan Rados